Feriddudin Attar (1145/1146-1221.) spada u red najglasovitijih sufijsko-iranskih (perzijskih) pjesnika, odnosno mislilaca. Ali da bi najupečatljivije dočarali njegov impakt na sufijsku književnost dovoljno je pročitati šta za njega kaže mnogo poznatiji Mevlana Dželaludin Rumi:
˝Sedam gradova ljubavi Attar prošao je,
mi još na zavijutku jedne ulice smo.˝
Historijski gledano Attar je također veoma značajan iz više razloga. Prvi je taj što je on jedan od prvih sufijskih pjesnika koji se služio svim pjesničkim oblicima tog vremena. Pisao je kaside, gazele, mesnevije i rubaije. Sufijski pjesnici poslije njega koristili su se različitim pjesničkim oblicima, ali su većinom birali jedan od njih kao svoju užu specijalnost. Drugi razlog je njegovo usvajanje mesnevije i njeno transformiranje od pjesničke forme, koja se uglavnom koristila u epskoj poeziji kao podloga dugih herojskih naracija i mitova, u jednu od najuspješnijih pjesničkih oblika islamske duhovnosti. Attar je svojim mesnevijama direktno utjecao na sve kasnije perzijske pjesnike, a posebno na pisca najslavnije mesnevije Mevlanu Dželaludina Rumija.
Neki izvori kazuju da je rođen u Nišapuru, velikom gradu srednjovjekovnog Horasana na sjeveroistoku Irana. Još od djetinjstva Feriduddin pokazuje zainteresiranost za sufizam, sufijske izreke i uopće takavu filozofiju života. Podaci o njegovom životu su oskudni, ono što pouzdano znamo je da se bavio poslom spravljanja lijekova, taj porodični posao je naslijedio od oca, imao je prodavnicu ljekovitog bilja i miomirisa, kroz koju je svakodnevno prolazio veliki broj osoba tražeći lijek, ali i lijepu riječ. Iz tog razloga je i dobio poetski pseudonim Attar (apotekar).
Sa sigurnošću se ne može reći koliko je tačno napisanih dijela ostavio iza sebe, ali ovo su neka za koja se pouzdano zna da je on autor:
- Knjiga o nedaćama
- Knjiga o božanskom
- Knjiga o tajni
- Knjiga o odabranima
- Govor ptica
- Knjiga Husrefova
- Knjiga dragulja
- Stanja srca
- Divan Kasida i Gazela
- Spomenica dobrih
Govor ptica zasigurno predstavlja jedno od najvećih dijela perzijske književnosti i jedno od najvećih sufijskih djela uopće, pisano je u formi mesnevije, a neki kažu da je po njenom uzoru nastala Mesnevija Dzelaludin Rumija, kapitalno djelo klasičnog sufizma.
Feriduddin Attar je ubijen u svojoj 78 godini, u masakru koji su počinili Mongoli u Nišapuru 1221. godine. Danas se u Nišapuru nalazi njegov mauzolej koji je sagradio vladar , turkijski pjesnik i filozof Ali – Šir Navai u 16. vijeku.
