Yves Saint Laurent Kralj ženske mode: Najveći modni dizajner 20. stoljeća ove bi godine, da je među živima, proslavio 90. rođendan FONDACIJA PIERRE BERGÉ – YVES SAINT LAURENT googletag.cmd.push(function() { googletag.display(‘divPasicaBelowMainImage’); }); Autor Elvis Sprečić 14.08.2026. u 06:00 Dodaj Večernji list među omiljene izvore na Googleu Skandaloznim smoking-odijelom za žene zauvijek je promijenio ustaljena pravila ženskog odijevanja googletag.cmd.push(function() { googletag.display(‘divRectangle1’); }); Pariz, 7. siječnja 2002. U salonu kuće na pariškoj Aveniji Marceau, na broju 5, pred šačicom novinara i vlastitim krojačicama, sjedokosi muškarac drhtavim glasom čita s papira. Ne podiže pogled ni prema kome u prostoriji. “Odlučio sam danas reći zbogom profesiji koju sam toliko volio”, izgovara. Pa nastavlja rečenicama koje će ući u povijest mode: “Ponosan sam što žene diljem svijeta nose odijela, smokinge, mornarske i baloner-kapute. Govorim si da sam stvorio garderobu suvremene žene, da sam pridonio promjeni svoga vremena.” A onda, bez uljepšavanja, govori i o drugoj strani te priče: “Upoznao sam strah i užase samoće. Upoznao sam te lažne prijatelje koje zovemo sredstvima za smirenje i drogama. Upoznao sam zatvor depresije i zidove bolnice. Ali nekako sam se iz svega toga uspio izvući. Trajno zaslijepljen onim kroz što sam prošao, ali na kraju ipak – trijezan.” Foto: MUTEJ YVES SAINT LAURENT PARIZ Bio je to oproštaj Yvesa Saint Laurenta, čovjeka kojeg mnogi povjesničari mode smatraju najvećim dizajnerom dvadesetog stoljeća, možda i najvećim u povijesti. Otišao je bez odgovaranja na pitanja brojnih zainteresiranih novinara, biografa, fanova… U biti, otišao je jednako plah kao i onoga dana kada je, gotovo pola stoljeća prije, kao devetnaestogodišnjak prvi put ušao u atelijer Christiana Diora. Ove godine, 1. kolovoza, da je među živima, legendarni modni guru proslavio bi devedeseti rođendan. Yves Henri Donat Mathieu-Saint-Laurent rodio se 1. kolovoza 1936. u Oranu, lučkom gradu u tadašnjem francuskom Alžiru, u imućnoj obitelji osiguravajućeg agenta Charlesa i njegove supruge Lucienne. Odrastao je u mediteranskoj vili s dvjema mlađim sestrama, Michèle i Brigitte, okružen suncem, morem i – vršnjacima koji su ga nemilosrdno zlostavljali. Krhak, povučen i ženskast dječak bio je omiljena meta školskih nasilnika, a utočište je pronašao u svijetu koji je sam stvarao. S trinaest godina, potresen kazališnom predstavom Molièreove “Škole za žene” u scenografiji Christiana Bérarda, sagradio je vlastito minijaturno kazalište, “Illustre Petit Théâtre”, s ručno oslikanim kulisama i jedanaest papirnatih lutaka za koje je izrađivao kostime, katkad od tkanine koju bi potajno odrezao s majčinih haljina. Ubrzo je počeo crtati i prave haljine, za majku i sestre, a Lucienne je s ponosom nosila sinove kreacije na oranska sijela. Foto: MUZEJ YVES SAINT LAURENT PARIZ Majka je bila i ta koja ga je 1954., nakon što je maturirao, odvela u Pariz na sudbonosni sastanak s Michelom de Brunhoffom, urednikom francuskog Voguea. Yvesov talent bio je očit već i prije jer je godinu ranije, sa sedamnaest, osvojio treću nagradu na natječaju Međunarodnog tajništva za vunu, a u studenome 1954., među šest tisuća anonimnih prijava, prvu i treću nagradu u kategoriji haljina. Pobjednički model, malu crnu koktel-haljinu, sašili su u atelijeru Huberta de Givenchyja. Na istoj je pozornici te večeri stajao i pobjednik u kategoriji kaputa, 21-godišnji Nijemac Karl Lagerfeld. Između te dvojice velikana modne industrije najprije će se izroditi slavno prijateljstvo, koje će potom prerasti u najgorče suparništvo u povijesti mode. De Brunhoff je mladića preporučio Christianu Dioru, tada apsolutnom vladaru svjetske mode, a Dior ga je 1955. zaposlio kao svog jedinog asistenta. – Dior me fascinirao. Pred njim nisam mogao govoriti. Naučio me temeljima moje umjetnosti. Što god se poslije dogodilo, nikada nisam zaboravio godine provedene uz njega – prisjećao se Saint Laurent. U listopadu 1957. Dior je, u pedeset i drugoj godini, u talijanskim toplicama iznenada umro od srčanog udara. Modni se svijet zaprepastio kada je objavljeno da će carstvo naslijediti stidljivi mladić od dvadeset i jedne godine. No 30. siječnja 1958., kada je Saint Laurent predstavio svoju prvu samostalnu kolekciju za Dior, nazvanu “Trapez”, u kojoj su se nalazile haljine koje se od ramena lagano šire poput zvona, oslobođene steznika i krutosti Diorova “New Looka”, Pariz je eksplodirao od oduševljenja. Publika ga je izvukla na balkon Avenije Montaigne, ulica je skandirala njegovo ime, a novinski su naslovi vikali da je “Saint Laurent spasio Francusku”. Foto: MUZEJ YVES SAINT LAURENT PARIZ Imao je dvadeset i jednu godinu i bio je najmlađi couturier na svijetu. Te je godine, na večeri nakon revije, upoznao i čovjeka koji će mu promijeniti život, poduzetnog Pierrea Bergéa, tada menadžera slikara Bernarda Buffeta. Postat će ljubavnici, poslovni partneri, a čak i nakon što njihova ljubavna veza 1970-ih pukne, ostat će nerazdvojni suputnici do samoga kraja. Ta, možemo je nazvati, početnička slava, imala je kratak rok trajanja. Saint Laurentove sljedeće kolekcije za Dior postajale su sve smjelije, a konzervativna klijentela sve nervoznija. Kap koja je prelila čašu bila je “Beatles” kolekcija iz 1960., s kožnim jaknama i dolčevitama inspiriranima pariškom boemštinom. Kritika ju je sasjekla, narudžbe su drastično pale. Međutim, po onoj poznatoj da nevolja nikada ne dolazi sama, to nije bio kraj lošeg niza za tada mladog dizajnera. Prvoga rujna 1960., usred alžirskog rata, Saint Laurent je unovačen u francusku vojsku. Njegova biografkinja Alice Rawsthorn piše da se u to vrijeme šuškalo kako je Marcel Boussac, tekstilni magnat i vlasnik kuće Dior, prethodnih godina koristio svoje veze da mladog dizajnera poštedi novačenja, ali da je nakon katastrofalne sezone 1960. jednostavno prestao jer je Boussac poželio zamijeniti svoju zvijezdu. U vojarni je krhki mladić izdržao dvadeset dana. Surovo maltretiranje kolega vojnika dovelo ga je do teškog živčanog sloma, pa je prebačen u vojnu bolnicu Val-de-Grâce. Ondje je, vezan uz krevet, primao goleme doze sedativa i psihoaktivnih lijekova te bio podvrgnut elektrošok-terapiji. U bolnici ga je zatekla i vijest da ga je Dior otpustio i zamijenio Marcom Bohanom. Iz Val-de-Grâcea je u studenome izišao izmučen, mršav do neprepoznatljivosti te, slobodno se to može reći, zauvijek promijenjen. Sam je poslije korijen svih svojih psihičkih problema i ovisnosti pronalazio upravo u tim vojničkim i bolničkim tjednima. No upravo se u toj epizodi njegova života rodila i njegova buduća sloboda. Kada mu…
Kralj ženske mode: Najveći modni dizajner 20. stoljeća ove bi godine, da je među živima, proslavio 90. rođendan
