Svakodnevne borovnice mogle bi ublažiti simptome depresije kod starijih osoba koje malo sjede i malo se kreću. To je nagovještaj malog američkog pilot-istraživanja, ne gotov recept. Razlika u odnosu na placebo nije bila statistički značajna, uzorak je brojio 18 ljudi, a nitko od njih nije imao dijagnosticiranu depresiju. Borovnica nije lijek i ne zamjenjuje liječnika.

Rad je objavljen u časopisu The Journal of Nutrition, Health and Aging. Vodila ga je Courtney L. Millar s instituta Hebrew SeniorLife i Medicinskog fakulteta Harvarda.

Što su sudionici zapravo jeli

U istraživanje su ušle osobe od 65 godina naviše, sjedilačkog načina života, s blagim depresivnim simptomima. Tri mjeseca svaki dan dobivale su ili 48 grama liofiliziranog praha borovnice ili jednako pakiran placebo. Tih 48 grama odgovara otprilike dvjema šalicama svježih bobica, oko 300 do 450 grama, što je velika dnevna porcija, ne šaka uz jogurt.

Studija je bila randomizirana, dvostruko slijepa i s kontrolnom skupinom. Dovršilo ju je 18 ljudi: deset na borovnicama, prosječne dobi 71 godinu, i osam na placebu, prosječne dobi 75 godina. Većina su bile bijele žene.

Simptomi depresije pali su u objema skupinama. U skupini na borovnicama pad je izgledao veći i ujednačeniji, s manje rasipanja među sudionicima. Kad se skupine usporede, ta razlika ipak može biti slučajna. Autori to i pišu: nema statistički značajne razlike u promjeni simptoma. Anksioznost i san nisu se pouzdano popravili u odnosu na placebo. Jedna razlika u anksioznosti vjerojatno potječe od toga što je skupina na borovnicama u startu bila uznemirenija.

Crijeva, ne čudo

Znanstvenike je zanimalo i crijevo. Borovnice nose vlakna i antocijane, plave pigmente koji hrane dio crijevnih bakterija. Metagenomsko čitanje stolice pokazalo je sitne pomake: promijenila se zastupljenost šest skupina gena za bakterijske enzime, a pet ih je poraslo. Jedan od tih gena sudjeluje u putu koji može voditi do gama-aminomaslačne kiseline, GABA-e, tvari kojom živci usporavaju signal i koja se već dugo proučava uz depresiju.

To ne znači da je GABA u tijelu porasla. Sami kratkolančani masni spojevi, vrste bakterija i širi metabolički putevi nisu se značajno promijenili. Autori govore o manjim pomacima enzima, dovoljnima da se istraživanje ponovi na većem uzorku, ne da se iz njih izvuče terapija.

Što borovnice ionako donose

I bez te studije borovnica je gusta hrana za malo kalorija. Stotinu grama svježih ima oko 57 kilokalorija, nešto više od 2 grama vlakana, vitamin C, vitamin K i mangan. Antocijani daju boju i u pokusima pokazuju antioksidativno i protuupalno djelovanje. To nije isto što i „čiste organizam“. To je jedan plod u jelovniku koji ionako treba biti šarolik.

Druga, odvojena istraživanja vežu redovitu konzumaciju uz krvne žile. Pregledi kliničkih pokusa bilježe skroman pad tlaka i bolju funkciju stijenke žile nakon nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci borovnica, najčešće u obliku svježeg voća ili praha. Učinak nije velik i nije zamjena za lijek protiv hipertenzije.

Kod mozga je slika slična. U jednom pokusu sa Sveučilišta Exeter zdrave osobe od 65 do 77 godina dvanest su tjedana pile koncentrat koji odgovara otprilike 230 grama borovnica dnevno. U odnosu na placebo, bolje im je prokrvljen mozak i dio radne memorije. I to je mali uzorak, na zdravima, ne dokaz da borovnica štiti od demencije.

Šećer u borovnici postoji, ali uz vlakna i uz to što je porcija sitna, glikemijski teret ostaje nizak u usporedbi s sokom ili slatkišem. Sok bez voća nije isto što i bobica: vlakna ostanu u cjedilu.

Koliko ima smisla staviti na stol

Šalica svježih borovnica nekoliko puta tjedno razuman je dio prehrane, uz ostalo voće, povrće, kretanje i san. Doza iz studije o raspoloženju, dvije pune šalice svaki dan tri mjeseca, skuplja je i teža za održati, a rezultat još nije dokazan. Smrznute borovnice po hranjivosti stoje blizu svježih. Prah iz istraživanja bio je liofiliziran, bez dodanog šećera. Proizvodi s jogurtom, pireašima i „superfood“ naljepnicom često imaju više šećera nego ploda.

Depresija, osobito ako traje, traži razgovor s liječnikom, ne zdjelu voća. Ako netko već pije lijek, borovnice mu ne smetaju kao obrok, ali ni ne služe za to da se terapija prekine. Veće istraživanje tek treba pokazati je li onaj uredniji pad simptoma stvaran ili šum malog broja ljudi.