Iako se srčani udar i srčani zastoj često poistovjećuju, riječ je o dva različita, ali jednako ozbiljna zdravstvena stanja. Razlikovanje njihovih simptoma može biti presudno za pravovremenu reakciju i spašavanje ljudskog života.

Najvažnija razlika krije se u tome što kod srčanog udara srce i dalje radi i pumpa krv, dok kod srčanog zastoja dolazi do naglog prestanka učinkovitog rada srca. Upravo zato ova dva stanja zahtijevaju različite postupke prve pomoći.

Srčani udar – problem s dotokom krvi u srce

Srčani udar nastaje kada se prekine ili značajno smanji dotok krvi u dio srčanog mišića. Najčešći uzrok je krvni ugrušak koji blokira jednu od koronarnih arterija, krvnih žila koje opskrbljuju srce kisikom.

Iako je riječ o ozbiljnom i potencijalno smrtonosnom stanju, srce tijekom srčanog udara najčešće nastavlja raditi. Osoba je obično pri svijesti i može normalno disati.

Najčešći simptomi srčanog udara uključuju:

  • Bol, pritisak ili neugodu u prsima koja ne prolazi.
  • Širenje boli prema jednoj ili obje ruke.
  • Bol u vratu, čeljusti, leđima ili gornjem dijelu trbuha.
  • Otežano disanje ili osjećaj nedostatka zraka.
  • Mučninu, vrtoglavicu i hladno znojenje.
  • Iznenadnu slabost ili osjećaj izrazite tjeskobe.

Simptomi ne moraju biti jednaki kod svih osoba. Kod nekih je bol izrazito snažna, dok se kod drugih javlja samo kao neugodan pritisak ili osjećaj pečenja u prsima, zbog čega se ponekad može zamijeniti s probavnim smetnjama.

Važno je ne čekati da simptomi postanu intenzivniji. Kod sumnje na srčani udar potrebno je odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć.

Srčani zastoj – kada srce prestane učinkovito pumpati krv

Za razliku od srčanog udara, srčani zastoj predstavlja iznenadni poremećaj električne aktivnosti srca. Zbog nepravilnog srčanog ritma srce više ne može učinkovito pumpati krv kroz organizam.

Mozak i ostali vitalni organi tada ostaju bez dovoljne količine kisika. Bez hitne intervencije posljedice mogu nastupiti u vrlo kratkom vremenu.

Znakovi srčanog zastoja najčešće su:

  • Iznenadni gubitak svijesti i rušenje osobe.
  • Prestanak normalnog disanja.
  • Povremeno hvatanje zraka, nepravilno ili grčevito disanje.
  • Izostanak reakcije na dozivanje i podražaje.

Srčani zastoj može nastupiti bez prethodnog upozorenja. Može ga izazvati različita srčana oboljenja, a jedan od mogućih uzroka je i srčani udar.

Kako razlikovati ova dva stanja?

Najjednostavnije je zapamtiti nekoliko ključnih razlika:

  • Srčani udar: osoba je uglavnom pri svijesti, diše, ali osjeća bol ili pritisak u prsima i druge karakteristične simptome.
  • Srčani zastoj: osoba se iznenada sruši, ne reagira i ne diše normalno.

Iako srčani udar može dovesti do srčanog zastoja, važno je razumjeti da srčani zastoj može nastati i iz drugih razloga.

Kako pomoći osobi kod srčanog udara?

Ako posumnjate da netko doživljava srčani udar, najvažnije je reagirati bez odgađanja.

  1. Odmah nazovite hitnu medicinsku pomoć na broj 124 u Bosni i Hercegovini.
  2. Pomozite osobi da sjedne i zauzme položaj u kojem najlakše diše.
  3. Smirite je i nemojte je ostavljati samu.
  4. Pratite njezino stanje i budite spremni reagirati ako izgubi svijest ili prestane normalno disati.

Nemojte pokušavati osobu samostalno prevoziti u bolnicu ako je dostupna hitna medicinska pomoć.

Što učiniti kod srčanog zastoja?

Kod srčanog zastoja svaka sekunda je važna. Brza reakcija osobe koja se zatekne u blizini može značajno povećati šanse za preživljavanje.

Ako osoba izgubi svijest i ne diše normalno:

  1. Odmah pozovite hitnu pomoć na broj 124 i uključite zvučnik na telefonu.
  2. Zatražite od nekoga da donese automatski vanjski defibrilator (AED), ako je dostupan.
  3. Odmah započnite kardiopulmonalnu reanimaciju (KPR), odnosno masažu srca.
  4. Pritisnite sredinu prsnog koša snažno i brzo, brzinom od 100 do 120 pritisaka u minuti.
  5. Ako ste obučeni, primjenjujte omjer 30 pritisaka i 2 upuha. Ako niste, nastavite s neprekidnim pritiscima na prsni koš prema uputama dispečera hitne pomoći.
  6. Ako je dostupan AED, uključite uređaj i slijedite njegove glasovne upute.

Automatski vanjski defibrilator namijenjen je i osobama koje nisu zdravstveni djelatnici. Uređaj analizira srčani ritam i, ako je potrebno, daje upute za primjenu električnog šoka.

Znanje prve pomoći može spasiti život

Srčani udar i srčani zastoj nisu isto, ali oba zahtijevaju hitnu reakciju. Dok je kod srčanog udara najvažnije što prije osigurati liječničku pomoć, kod srčanog zastoja potrebno je odmah započeti reanimaciju i što prije upotrijebiti defibrilator ako je dostupan.

Poznavanje osnovnih postupaka prve pomoći ne zahtijeva medicinsko obrazovanje, a može napraviti razliku između života i smrti.

Zato je korisno naučiti prepoznati znakove srčanog zastoja, pravilno izvoditi masažu srca i koristiti AED uređaj. U hitnim situacijama upravo pravovremena reakcija običnih građana može nekome pružiti priliku za novi život.