Električni automobili i autonomna mobilnost mijenjaju potrebe za gumama. Firme koje vrše transport žele proizvod koji je jednostavan za održavanje i otporan na vanjske utjecaje, jer kako kažu vozilo sa probušenom gumom ne zarađuje novac.
U Goodyearovim laboratorijama gume se testiraju 24 sata, pod različitim opterećenjima i brzinama, radi se o hiljadama kilometara testiranja bez prestanka. Na red su došle i bezvazdušne gume ili popularnog naziva nepneumatici (pneumatici – sve što koristi vazdušni pritisak). Činjenica je da nepneumatske gume postoje već decenijama, od točkova NASA-inog Moon Rovera do Michellinovog Tweela, a bili smo i svjedoci protutipova za obična auta koji sa lakoćom prelaze preko eksera. Medjutim najava je kompanija da se masovna proizvodnja ovakvih guma očekuje tek oko 2030. godine. Postavlja se pitanje zašto je to tako. Paul Eisenstein uposlenik Goodyeara kaže ˝Jedna je stvar voziti po Mjesecu par sati i par milja a potpuno druga stalna upotreba pri velikim brzinama na autoputu˝.
Goodyearov rival Michelin radi sa General Motorsom (GM) na gumama bez zraka za cestovnu namjenu još od 2019. godine, a najnovije informacije kažu da bi Michelinov jedinstveni sistem guma otporan na probijanje (Uptis) mogao imati premijeru na novom električnom Chevorletu Bolt 2024. godine. Uptis gume su napravljenje od smole visoke čvrstoće sa ugradđenim fiberglasom i kompozitnom gumom, a izgled finalnog proizvoda možete vidjeti na sljedećoj slici.
Što se bezvazdušnih točkova tiče Michelin je lider na tržištu, prvi takav proizvod postoji još od 2005. godine i najviše se primjenjuje kod poljoprivrednih mašina. Istina je da je cestovna upotreba daleko drugačiji i zahtjevniji izazov, navodi uposlenik Michelina, te dodaje ˝130 godina našeg iskustva i znanja u usavršavanju pneumatskih guma je odlična podloga za pravljenje sljedećeg koraka, ali činjenica je da je bezvazdušna tehnologija nešto sasvim novo˝. Južnokorejski Hankook je takodjer ove godine predstavio svoj model nepneumatika. Radi se o najnovijoj verziji i-Flex nepneumatika, sa isprepletenim poliuretanskim krakovima, koji predstavljaju napredak u suočavanju sa bočnim i horizontalnim naprezanjima.
Medđutim ovdje dolazimo i do jedne bitne stvari, vlade će zahtijevati rigorozne sigurnosne testove i standarizaciju samih pravila. A proizvođači će morati ulagati velika sredstva u prilagođavanje proizvodnih pogona i razvijanje lanaca snadbijevanja. Proizvodjači guma u Hankooku se nadaju da će prvi korisnici ove tehnologije biti vozilia iz vojnog sektora, kako bi se ostvario još bolji napredak bezvazdušne tehnologije. Bridgestone je također zainteresovan za primjenu bezvazdušnih guma u industrijskoj proizvodnji, poljoprivrednim mašinama, u rudarstvu i građevinarstvu, gdje očekuju veliku potražnju od strane kupaca koji imaju velike gubitke u produktivnosti kada se gume probuše.
Neki proizvođači su krenuli i u drugom pravcu, Continental razvija samonapuhajući sistem u kojem pumpe i senzori u kotaču održavaju pritisak na optimalnom nivou. Naravno da svi teže ˝go green˝ tehnologiji, poliester iz recikliranih plastičnih boca uskoro će se koristiti u proizvodnji guma, a recimo i to da Continental i Goodyear istražuju upotrebu jedne vrste lateksa iz maslačkovog cvijeta.
Na kraju rezime cijele stvari je sljedeći, zračne gume kakve poznajemo postoje dugi niz godina i to nije slučajnost, one odlično odrađuju posao. Primjena novih tehnologija je sve veća, ali totalno preuzimanje istih neće ići tako brzo.
