NASA i Kina ne traže isti krater da bi ostavile zastavu. Traže mjesto na kojem čovjek može ostati. Južni pol Mjeseca drži, u sjeni, vodeni led, a na grebenu pored te sjene Sunce skoro ne zalazi. Led je voda, kisik i gorivo. Sunce je struja. Zato se dva programa, i evropski dio uz jedan od njih, stežu oko iste uske trake terena.
Šta je nađeno, a šta se još nagađa
Led nije fotografisan kao jezero. Vidi se posredno. U oktobru 2009. NASA je udarila sondu u krater Cabeus, u stalnoj sjeni, i u izbačenom oblaku našla vodu. Orbiteri, među njima LRO i indijski Chandrayaan-1, kasnije su mapirali vodik i hladne džepove po polu. To je dovoljno da se kaže: led je tu. Nije dovoljno da se kaže koliko ga se da izvući, kojom cijenom i iz kojeg metra tla. „Značajne zalihe” su razlog za program. Nisu još rudnik.
Ako se led ipak da topiti i cijepati, računica se mijenja. Voda za piće i zaštitu. Elektrolizom, kisik za disanje i vodik. Kisik i vodik su i raketno gorivo. Svaki kilogram koji se ne digne sa Zemlje ne plaća se najskupljim dijelom puta. To je zajednički cilj. Niko ga još nije odradio na Mjesecu.
NASA: prvo vožnja, pa sletanje, pa ostanak
Artemis II je taj prvi korak već odradio. Od 1. do 11. aprila 2026. Reid Wiseman, Victor Glover, Christina Koch i Kanađanin Jeremy Hansen obletjeli su Mjesec u brodu Orion, koji su nazvali Integrity. Nisu sletjeli. Otišli su dalje od Zemlje nego iko prije njih, 252.756 milja, preko rekorda Apolla 13. Evropski servisni modul, djelo Airbusa za ESA-u, bio je dio tog broda. Posada je kući. Baza nije.
Slijetanje je i dalje ispred. Po rasporedu koji je NASA javno držala u jesen 2026., Artemis III, negdje u 2027., nije odlazak na tlo. Posada bi u niskoj orbiti Zemlje probala spajanje Oriona sa landerima koje grade SpaceX i Blue Origin. Prvo slijetanje ljudi poslije Apolla 17 cilja se tek Artemisom IV, početkom 2028. Rokovi su se već pomjerali. Nekad je slijetanje bilo obećano za 2024. Zato je 2028. plan, ne zaključan datum.
NASA južni pol ne zove odredištem radi njega samog. Zove ga pripremom za Mars: duži boravak, rad u prašini, pravljenje vazduha i goriva daleko od pomoći. Gateway, stanica u orbiti oko Mjeseca, i teretni letovi trebaju da od povratka naprave naviku.
Kina: roboti prvi, ljudi pred 2030.
Kina ide drugim redom. Cilj koji drži jeste da njeni astronauti stanu na Mjesec prije 2030. Posada bi 2027. letjela kapsulu Mengzhou u orbiti Zemlje. Lander Lanyue bi 2028. sletio prazan. Cijeli niz, bez ljudi, probao bi se 2029. Tek onda posada. Nema američkog koraka u kojem ljudi prvo isprobaju tuđi lander u orbiti. Kina vjeruje robotske probe, pa šalje čovjeka. U julu 2026. sa Wenchanga je poletjela raketa Dugi marš 10, nosač predviđen za taj posao.
Pored posade ide stanica. Međunarodna lunarna istraživačka stanica, ILRS, kineski je projekat sa partnerima. Prvo roboti, kroz 2030-e, pa kraći boravci ljudi. Chang’e-7, oko 2027., treba da gleda južni pol, greben uz krater Shackleton, isti kraj koji mjere i Amerikanci. Chang’e-8, kasnije u deceniji, treba da proba upotrebu tla, uključujući gradnju od regolita. To još nije zid. To je proba može li se zid uopšte dići.
ESA nije treća zastava
Evropska svemirska agencija ne gradi svoju posadu za vlastito slijetanje. Njen dio je u tuđem brodu i u alatima. Servisni modul već leti na Orionu. Argonaut, veliki teretni lander, prema planu ESA-e cilja prvi let oko 2030. na Ariane 6, na južni pol, sa robotom koji se kreće oko mjesta slijetanja i sa opremom za uzorak tla. To jeste fokus na tehnologiju i na traženje resursa, kako se često kaže. Nije odvojen pol. To je evropski komad američkog povratka, plus vlastiti teret kad raketa i lander budu spremni.
Isti greben, dva kalendara
Razlika nije u želji. Oba programa hoće led, struju i ljude koji se ne vrate istog mjeseca. Razlika je u tome ko prvi nosi rizik slijetanja i ko prvi ostaje. NASA testira dva landera i odgađa stopalo. Kina vježba mašinama i drži 2030. kao rok za čovjeka. ESA pravi ono bez čega se ostaje kraće: modul, lander, rover, način da se iz tla izvuče ono što bi inače došlo iz spremnika.
Ako planovi izdrže fiziku i budžet, južni pol može postati prvo mjesto na kojem ljudi borave van Zemlje, a ne samo stanu i odu. Može, ne mora. Led još nije gorivo. Baza na crtežu još nije baza. Artemis II je pokazao da se do Mjeseca opet stiže. Ostatak, ostanak, još niko nije izveo.




